DNA test za sekretor status
Zašto je važno određivanje sekretor statusa?
Osoba može biti ili sekretor ili nesekretor ovisno o tome izlučuje li antigene krvnih grupa u tjelesne tekućine poput sline, sluzi (npr. probavnog i dišnog sustava), suza, znoja i sl.
Omjer sekretora i nesekretora u populaciji je 80% (sekretori) i 20% (nesekretori). Određeni sekretor status povezan je s povećanim rizikom od nekih bolesti (poput urinarnih infekcija, dijabetesa, bolesti probavnog sustav i sl.). Poznavanje sekretor statusa važno je zbog prilagodbe prehrane s obzirom na sekretor status osobe. Kroz prilagođenu i pravilnu prehranu osoba može, ne samo riješiti se suvišnih kilograma, već i smanjiti rizik od nekih bolesti koje su povezane s određenim sekretor statusom. Ako slijedite dijetu prema krvnim grupama – osobito je važno odrediti jeste li sekretor ili nesekretor. Da biste pravilno primijenili ovu dijetu, osim krvne grupe trebate znati i svoj sekretor status.
Sekretor status određuje se analizom gena FUT2 (gen za enzim fukoziltransferazu 2) metodom pirosekvenciranja.
Razumijevanje genskog rizika
Ovisno o krvnoj grupi crvene krvne stanice na svojoj površini imaju različite proteine (antigene); A, B O. Kod većine ljudi ti antigeni se nalaze i na površini drugih stanica uključujući i one koje oblažu stjenke naše usne šupljine, crijeva i želuca. Ovi antigeni kodirani su genima za fukozil transferazu FUT1 (za crvene krvne stanice) i FUT2 (za stanice mukoznog tkiva i sline). Mutacija u oba alela gene FUT2 onemogućava nastanak antigena na površini stanica mukoznih tkiva. Osobe koje imaju takvu mutaciju su nesekretori i kao takvi su iznimno otporni na viruse poput norovirusa koji uzrokuje želučanu virozu (mučnina, povraćanje, proljev, bol u trbuhu, opća slabost, bol u mišićima, glavobolja, kašalj, granična temperatura). Naime, da virus mogao napasti stanicu potrebno je da se na nju veže pomoću njenih antigena (A, B ili O), a kako nesekretori na površini svojih stanica nemaju te antigene, virus ih ne može napasti.
Slika 1: Crvene krvne stanice na svojoj površini imaju antigene (A, B i/ili O, ovisno o krvnoj grupi). Antigeni postoje također i na drugim vrstama stanica (uključujući stanice koje oblažu stjenke crijeva i želuca). Osobe koje na površini svojih stanica imaju antigene su sekretori, a oni onih koji ih nemaju (zbog mutacije u genu FUT2) su nesekretori. Slika preuzeta s mrežne stranice https://
Slika 2: Sekretori na površini svojih crijevnih stanica imaju antigene koje norovirus prepoznaje i koristi da bi ušao u stanice. Nesekretori nemaju antigene površini svojih crijevnih stanica pa su izuzetno otporni na virus jer on ne prepoznaje stanice i stoga ih ne može zaraziti. Slika preuzeta s mrežne stranice https://personalgenomes.