Hrvatski znanstvenici iz tvrtke Genos otkrili su da određeni glikani mogu predvidjeti brzinu napredovanja raka debelog crijeva što će omogućiti bolje prilagođenu terapiju svakom bolesniku. Najnoviji uspjeh vodećih domaćih znanstvenika dio je GlycoBioM projekta s potporom Europske unije. Sudjelovanje Genosa kao male i srednje tvrtke treba osigurati komercijalnu primjenu otkrića u projektu, odnosno poslovni razvoj i otvaranje novih radnih mjesta.

Dvije tisuće pacijenata je sudjelovalo u istraživanju značaja glikana za rak debelog crijeva, a istraživači iz Genosa proveli su ga u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Edinburghu i Nacionalnog instituta za biotehnologiju Irske (NIBRT). Naime, vodeći europski znanstvenici iz područja glikobiologije u sklopu GlycoBioM projekta žele pronaći nove biomarkere za personaliziranu medicinu.

Prof. dr. sc. Gordan Lauc, predsjednik uprave Genosa je izjavio: „Suvremena medicina zasniva se na personaliziranom pristupu pacijentima. Brojna znanstvena istraživanja omogućila su razvoj takozvanih ‘pametnih’ lijekova koji su ponekad doslovno čudotvorni. Iako su iznimno skupi, ti lijekovi pomažu samo dijelu pacijenata kod kojih je poremećen molekularni put na koji oni djeluju. Često imaju i značajne nuspojave, pa je važno unaprijed odrediti hoće li pacijent dobro reagirati na određeni lijek ili neće. Projekt GlycoBioM usmjeren je upravo tim ciljevima. Dosadašnji rezultati su ohrabrujući, no put od znanstvenog otkrića do primjene u kliničkoj praksi je vrlo dug, ponekad traje i više od deset godina.“

EU podrška malim i srednjim tvrtkama u istraživačkim projektima

Genos je samo jedna od hrvatskih tvrtki čije istraživačke projekte financira EU od 2007. godine, odnosno EU je s gotovo 15 milijuna eura podržala 70 projekata malih i srednjih tvrtki te potaknula razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. Do kraja 2013. godine, ukupno će više od 15 tisuća malih i srednjih tvrtki u cijeloj Europskoj uniji dobiti podršku s više od pet milijardi eura.

Na početku trenutnog EU okvirnog programa za istraživanje, Europska unija je postavila cilj da male i srednje tvrtke u međudržavnim istraživačkim konzorcijima trebaju uzeti 15 posto dostupnog novca iz tog fonda. Prema posljednjim podacima iz listopada prosjek je bio 17,5 posto, a države su imale učinkovitost od primjerice 12 posto u Finskoj do 36 posto u Mađarskoj i Slovačkoj.

U sljedećem EU programu za istraživanje Horizon 2020 koji počinje u siječnju 2014., zadani cilj će biti veći, odnosno 20 posto budžeta za istraživanje društvenih izazova i vodećih tehnologija bit će usmjereno malim tvrtkama. To je gotovo devet milijardi eura tijekom sedam godina. Od tog iznosa, tri milijarde eura bit će osigurano kroz poseban “Instrument za male i srednje tvrtke” za financiranje studija izvedivosti i demonstracijskih projekata kako bi ubrzali ostvarenje ideja na tržištu. Dio EU proračuna za istraživanje također će biti namijenjeno kreditnoj podršci malim i srednjim tvrtkama od javnih i privatnih zajmodavaca.

Michael Jennings, glasnogovornik Europske povjerenice za istraživanje, inovacije i znanost Máire Geoghegan-Quinn, je rekao: “Devet milijardi eura treba gledati kao minimum. Male i srednje tvrtke okosnica su europske ekonomije i sudjeluju s dvije trećine u ukupnom broju zaposlenih. Želimo da što više malih i srednjih tvrtki ima koristi od EU novca za istraživanje i inovacije kako bi stvarali nove proizvode, usluge i radna mjesta. Svi detalji kako mogu sudjelovati bit će objavljeni u prosincu ove godine, kada krenemo s prvim pozivima za ponude.”

Uspjeh Genosa je poticaj i drugim tvrtkama da iskoriste EU investicije

Postojeći EU okvirni program za istraživanje poticao je ili zahtijevao sudjelovanje malih i srednjih tvrtki u istraživačkim konzorcijima. Genos je jedan od uspješnih primjera koji potvrđuju ispravnost takve EU politike. Dok su istraživanja u akademskim institucijama gotovo isključivo usmjerena znanstvenim radovima i novim projektima, istraživanja u gospodarstvu puno brže nalaze svoju primjenu te tako pridonose razvoju čitavog društva, poručuju iz Genosa.

Prof. dr. sc. Lauc: „U značajnoj mjeri zahvaljujući GlycoBiom i HighGlycan projektu koji je odobren godinu dana kasnije, Genos je danas vodeći laboratorij za analizu glikana u velikim kliničkim i epidemiološkim studijama. Do sada nam je odobreno šest velikih FP7 projekata koji nam osiguravaju 4,5 milijuna eura za istraživanje te je Genos danas jedna od najuspješnijih malih tvrtki u Europi i među vodećima u svijetu u svom području. To je i poticaj drugim hrvatskim malim i srednjim tvrtkama da iskoriste investicije za istraživačke projekte koje im nudi EU. Uspjeh Genosa pridonosi i boljitku čitave Hrvatske jer primjerice Genos svaki mjesec u državni proračun uplaćuje više od 100.000 kuna poreza i doprinosa, što pokriva troškove plaća desetak znanstvenih novaka u javnim znanstvenim institucijama.“

O tvrtki Genos

Tvrtka Genos prvi je privatni DNA laboratorij u široj regiji i jedna od vodećih znanstvenih institucija u Hrvatskoj sa 25 zaposlenih vrhunskih stručnjaka. U svoja tri suvremena laboratorija tvrtka pruža usluge pojedincima i ustanovama provedene uz pomoć najsuvremenije opreme u svjetskim razmjerima. Genos intenzivno ulaže u istraživanje i razvoj te tako stalno razvija nove proizvode i usluge. Istraživanja su međunarodno prepoznata i priznata, što potvrđuje velik broj međunarodnih istraživačkih projekata u kojima sudjeluju i zajedničke znanstvene publikacije s vodećim znanstvenim institucijama u Europi, Americi i Aziji. Znanstveni časopis The Scientist proglasio je ove godine Genos najboljim mjestom za rad istraživača u gospodarstvu na svijetu, u konkurenciji 240 biomedicinskih i biotehnoloških kompanija. Genos je također 2012. godine bio među finalistima za prestižnu nagradu «European Universal Biotech Innovation Prize», a ove je godine za istu nagradu bio u najužem krugu s pet finalista.

O financiranju europskih istraživanja i inovacija

U 2014. godini Europska unija će pokrenuti novi sedmogodišnji program financiranja za istraživanje i inovacije ‘Horizon 2020’. Od 2007. godine EU je već uložila gotovo 50 milijardi eura u projekte istraživanja i inovacija za potporu gospodarske konkurentnosti u Europi i unapređenje ljudskog znanja. Proračun EU za istraživanje predstavlja oko 12 posto ukupne javne potrošnje za istraživanja u 28 zemalja članica Europske unije i usmjeren je uglavnom na zdravstvo, okoliš, promet, hranu i energiju. Uspostavljena su i znanstvena partnerstva s industrijama iz sektora farmacije, zrakoplovstva i elektronike te motornom industrijom radi poticanja ulaganja iz privatnog sektora u podršku budućeg rasta i stvaranja radnih mjesta s naprednim vještinama. Fokus programa ‘Horizon 2020’ bit će usmjeren na pretvaranje izvrsnih ideja u tržišne proizvode, procese i usluge. Za najnovije informacije u vezi istraživanja i inovacija u Europi:

http://www.facebook.com/innovation.union

http://twitter.com/innovationunion